Otvaranje obrta

Većina budućih poduzetnika pita se treba li odabrati obrt ili trgovačko društvo? Odgovor je stvar izbora i osobne odluke na temelju potreba i mogućnosti. Prije konačne odluke potrebno je razmotriti sve pozitivne i negativne strane i jednog i drugog.

Postupak registracije obrta jednostavan je i traje svega nekoliko dana
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u svrhu ostvarivanja dobiti, odnosno dohotka. To je jedan od mogućih oblika registriranog obavljanja djelatnosti.

Treba još napomenuti da posebni zakoni, koji reguliraju pojedine djelatnosti, točno propisuju pravni oblik registracije, pa je u tom slučaju izbor ograničen ili čak nemoguć (npr. skrb o starijim osobama ili o djeci predškolske dobi može se obavljati jedino u formi ustanove, a fizičkom zaštitom ljudi i imovine ne mogu se baviti obrtnici).

Prednosti obrta

Prednost obrta u odnosu na trgovačka društva je u manjim troškovima i jednostavnijem postupku registracije. Za registraciju obrta treba izdvojiti nešto manje od 500 kuna i pritom se troškovi ne povećavaju s brojem djelatnosti koje se u obrtu registriraju. To je daleko manji iznos od troškova otvaranja trgovačkog društva. U uređenje radionice, poslovnog prostora ili nabavku strojeva i druge opreme potrebno je u oba slučaja uložiti ista sredstva.

Postupak registracije obrta traje dva-tri dana i budući obrtnik može ga jednostavno obaviti sam, dok registracija trgovačkog društva traje nešto duže i obavezno uključuje i usluge javnog bilježnika.

Značajna prednost obrta svakako su i manje složene poslovne knjige, koje se vode po načelu jednostavnog knjigovodstva, što znači da ih veliki broj obrtnika može voditi samostalno, a ako koriste usluge knjigovođe, te su usluge jeftinije od vođenja knjiga trgovačkih društava.

Vrlo važna prednost odnosi se i na način plaćanja poreza, a osobito poreza na dodanu vrijednost. Naime, najveći broj obrtnika plaća porez na dohodak, pri čemu se oporezuju samo oni primici koji su stvarno naplaćeni od kupaca, a jednako se tako u izdatke priznaju samo oni iznosi koji su plaćeni dobavljačima. Isto pravilo vrijedi i kod PDV-a, tj. obrtnici su dužni obračunati i uplatiti samo porez na dodanu vrijednost po naplaćenim računima, za razliku od trgovačkih društava koja PDV obračunavaju i plaćaju na sve izdane račune za obavljene usluge ili isporučene proizvode. U uvjetima dugih rokova odgode plaćanja ovo se pokazuje kao velika prednost.

Uvjeti za otvaranje obrta

Uvjeti za otvaranje obrta dijele se u dvije grupe: opće i posebne.

Opći uvjeti koje je potrebno ispuniti su:

– posebna zdravstvena sposobnost, za ona obrtnička zanimanja gdje su posebnim zakonima propisana (npr. građevinske djelatnosti zbog rada na visini),

– nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti – na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske (što se utvrđuje po službenoj dužnosti i nije potrebno posebno dokazivati).

Posebni uvjeti su:

– propisana razina stručnosti (stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit) ako se radi o obavljanju vezanih obrta,

– povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo (npr. za obavljanje ribolova na moru ili cestovnog prijevoza osoba ili stvari).

Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom u ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su.

Uz uvjete iz Zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pažnju i na zakonske propise (kao npr. Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljstvu, Zakon prijevozu u cestovnom prometu, Zakon o komunalnom gospodarstvu itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti. Isto tako, posebnim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša, zaštiti od buke te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti utvrđeno je kojim uvjetima mora udovoljavati poslovni prostor i oprema za obavljanje obrta

Uvjet stručnosti ispunjavaju i sve osobe sa VŠS ili VSS u istoj struci. Čak i osoba koja ne ispunjava poseban uvjet stručnosti, može obavljati vezani obrt, ali uz uvjet da zaposli radnika koji ima propisanu razinu stručnosti.

Postupak i troškovi otvaranja obrta

Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom u ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nedavno je pokrenulo internetski servis e-obrt kojim se ubrzava i olakšava registracija obrta. Ova usluga omogućava vam da elektroničkim putem popunite sve stavke potrebne za pokretanje postupka osnivanja obrta.

Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod građevinskih ili prijevozničkih djelatnosti), tada je sjedište obrta adresa na kojoj obrtnik ima prebivalište, a to je najčešće adresa stanovanja. Ako se obrt obavlja u više radionica ili poslovnih prostora, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi, a ostali se registriraju kao izdvojeni pogoni. U slučaju preseljenja, sjedište obrta se može promijeniti prijavom promjene u ispostavi ureda za gospodarstvo.

Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti:

– fotokopiju osobne iskaznice,
– popunjene obrasce RL-1 i RL-3,
– zdravstvenu svjedodžbu kojom se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira,
– dokaz o ispunjavanju uvjeta stručnosti (svjedodžba o završnom ispitu, majstorska diploma, uvjerenje o stručnoj osposobljenosti ili izjava o zapošljavanju stručnog poslovođe),
– dokaz o pravu korištenja prostora, ako je potreban za obavljanje djelatnosti koja se registrira,
– dokaze o uplati cijene obrtnice i upravnih pristojbi.

U obrazac RL-1 upisuju se podaci o tvrtki obrta i vlasniku obrta. Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje i mora sadržavati naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište (npr. Trgovački obrt Štacun, vl. Julija Matić, Krapina, Dugačka ulica 12), a može sadržavati i posebne oznake (npr. neki znak ili logo). Tvrtka se mora istaknuti u obliku ploče ili natpisa na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone.

Obrazac RL-3 sadrži podatke o djelatnostima obrta po šiframa djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti i uz njihove nazive. Ukoliko predviđeni naziv ne odgovara sasvim željama obrtnika, moguće ga je proširiti prema potrebi kako bi točno definirao čime se taj obrt bavi. Obrazac ima rubrike za upis triju djelatnosti, no broj djelatnosti za koje se obrt može registrirati nije ograničen, pa se u slučaju registriranja više djelatnosti koriste dodatni RL-3 obrasci.

Cijena obrtnice je 200 kuna. Pristojba se plaća u iznosu od 200 kuna u korist proračuna (uplatnicom koja se dobije u ispostavi) te još 70 kuna u biljezima, koje je potrebno nalijepiti na zahtjev.

Obrtnicu ne moraju platiti:

– osobe koje otvaraju obrt na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi i Zakonom o otocima,

– osobe navedene u programima zbrinjavanja kojih je potpisnik Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a temeljem potvrde Ministarstva,

– branitelji temeljem potvrde Ureda za obranu prema mjestu prebivališta,

– nezaposlene osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje starije od 45 godina ili s najmanje 20 godina radnog staža, temeljem potvrde Zavoda za zapošljavanje,

– osobe koje temeljem Programa Poticaj za uspjeh registriraju obrt za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u smještajnim objektima vrste: hoteli, pansioni, aparthoteli ili kampovi, kapaciteta ne većeg od 40 soba ili 20 apartmana ili 100 kamp jedinica.

Troškovi otvaranja obrta znatno su manji u odnosu na trgovačka društva
Što slijedi nakon registracije?

Kod upisa u obrtni registar obrtnik može odlučiti da odmah započne s obavljanjem djelatnosti ili može odrediti neki datum unutar godinu dana od registracije za početak obavljanja djelatnosti, a čak i ne mora unaprijed odrediti taj datum, nego ga može naknadno prijaviti. Važno je samo da prijavi datum početka djelatnosti unutar godine dana od registracije, jer se u protivnom obrt briše iz registra i cijeli postupak treba ponoviti.

Rješenje o registraciji obrta i početku poslovanja službenim se putem dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, no dobro je i da obrtnik sam s kopijom rješenja o otvaranju obrta i radnom knjižicom posjeti ispostave ova dva fonda kako bi regulirao svoj mirovinski staž i pravo na zdravstvenu zaštitu.

Također, obrtnik ima obvezu u roku od osam dana od početka obavljanja djelatnosti prijaviti se u registar poreznih obveznika pri ispostavi Porezne uprave, prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu (dakle, ne prema sjedištu obrta). Ukoliko ocijeni da će u prvoj godini poslovanja ostvariti ukupne primitke u iznosu većem od 85.000 kuna, trebao bi podnijeti i prijavu u registar obveznika PDV-a.

Osim ovih administrativnih obveza, da bi se stvarno počelo poslovati treba još otvoriti žiroračun i napraviti pečat. Pečat služi za ovjeravanje računa i drugih dokument koji nastaju u poslovanju obrta. Može se napraviti kod pečatoresca, kojemu je potrebno donijeti kopiju rješenja o registraciji obrta. Žiroračun se otvara u bilo kojoj poslovnoj banci koju obrtnik sam odabere i za to je potrebno u banku donijeti rješenje o registraciji obrta.

Preuzeto iz časopisa za poduzetnike i menadžere Poslovni savjetnik